PHP Classes

File: fwphp/glomodul/blog/msgmkd/Prijedlozi_za_Nacrt_NPDTG_20.12.2019.txt

Recommend this page to a friend!
  Classes of Slavko Srakocic   B12 PHP FW   fwphp/glomodul/blog/msgmkd/Prijedlozi_za_Nacrt_NPDTG_20.12.2019.txt   Download  
File: fwphp/glomodul/blog/msgmkd/Prijedlozi_za_Nacrt_NPDTG_20.12.2019.txt
Role: Documentation
Content type: text/plain
Description: Documentation
Class: B12 PHP FW
Manage database records with a PDO CRUD interface
Author: By
Last change: Update of fwphp/glomodul/blog/msgmkd/Prijedlozi_za_Nacrt_NPDTG_20.12.2019.txt
Date: 1 year ago
Size: 19,253 bytes
 

Contents

Class file image Download
Slavko Srako?i?, tel +3851 091/586-7299 email slavkoss22@gmail.com To hgkit@hgk.hr Primjedbe/prijedlozi za Prijedlog Nacionalnog plana za digitalnu transformaciju gospodarstva koji smo primili 22 Jan 2020. **Molim email sa odgovorima - komentarima na sve dolje izneseno !** (Siguran sam da dolje izneseno vrijedi i zanimaju me protuargumenti) Glede suradnje dr?avnih slu?bi sa korisnicima-informati?arima projektantima/programerima programa za robno i financijsko knjigovodstvo za krajnje korisnike treba dodati u Nacrt NPDTG od 20.12.2019 : 1. Projekti : 1. Zakon ili pravilnik ili... : **Identificiranje IT programskog koda kojeg treba razvijati centralizirano, a ne u pojedinim tvrtkama korisnika-informati?ara i obratno** 2. Zakon ili pravilnik ili... : **"Identificiranje tvrtki koje su na tr?i?tu a trebale bi biti dr?avne slu?be, u sustavu obra?una pla?a dr?avnih slu?bi i pod kontrolom stru?nih ljudi (koja trenutno nije zadovoljavaju?a)"**. Za?to ? Uvjeren sam da FINA, APIS... ne smiju biti na tr?i?tu jer su monopolisti pa za dobrobit gospodarstva treba sprije?iti samovolju i nekvalitetu koja je sada prisutna. Tvrtka "Moj era?un" nije konkurencija FINI !? Re?eno pod 1.1 i 1.2 mogu detaljno dokazati. Ukratko : **I. IT programe razvijati centralizirano a ne u pojedinim tvrtkama korisnika-informati?ara** 2. **Program za slanje xml-a e-ra?una npr sinkronom servisu FINI bi morala napraviti BESPLATNO FINA (a nije !).** FINA je napravila sli?ne programe za male krajnje korisnike (nema tehni?ke razlike, ali ima pau?ala, a moralo bi biti besplatno !). Korisnici-informati?ari svaki pojedina?no su razvili puno skuplje ono ?to je **FINI-na-tr?i?tu skupo razviti**, ** a por. upravi dr?avnoj slu?bi se nije dalo napraviti napraviti program za fiskalizaciju** - jer ne moraju. Kad nema ma?aka, mi?evi (?inovnici) ne samo jedu nego uni?tavaju sir - caruju i jo? i vi?e : bogovi su. Imamo puno povampirenih Obrovaca (tvornica aluminija iz glinice koje nema) poznatih iz Titovog re?ima. Crni mrak je u mnogo ?emu jo? crnji. 3. Por. uprava (tj APIS) morala je, a nije, napravila program za fiskalizaciju, identifikator joppda ("OIB" joppd obrasca)...itd - kao ?to su nekada napravili program za hash oznaku za RS obrazac ("OIB" RS-a) 1. 2. i 3. je vjerojatno nemogu?e posti?i (rovovske vojske interesa, malo raditi a puno zaraditi - biznis sa projektima i studijama ?). A tek ovo: Dr?avne slu?be razvile su pla?e za sve dr?avne slu?be. Te pla?e bi treble slu?iti i gospodarstvu - kad mo?e Pupila... Korisnici-informati?ari bi download-ali kod, instalirali ga krajnjim korisnicima i posredovali krajnji korisnici - dr?avne slu?be (za od dr?ave propisani pau?al). S vremenom bi dora?ivali kod po uputamma autora. To nisu ma?tanja naivca nego zaklju?ak nakon 30-ak godina odr?avanja programa pla?a u preko pedeset firmi. Sli?no bi trebalo biti sa kodom za robno i financijsko knjigovodstvo - 20-ak godina odr?avanja tkvih programa i programa po narud?bi. **II. Web stranice uputa i telefonska komunikacija** 4. Nekvalitetne Web stranice uputa (korisnicima-informati?arima i krajnjim korisnicima). Web stranice uputa korisnicima-informati?arima npr FINE sada vi?e li?e na **potemkinova sela za neuke managere i politi?are i nabrajanja tehnologije iza web servisa** nego na **popis koraka** za npr slanje xml-a e-ra?una FINI (koji su trenutno prekomplicirani). (Kratko slikovito : obu?avaju li se piloti aviona tako da prou?avaju termodinamiku motora i elektroniku aviona ili u?e upravljati avionom ? ) 5. **Trenutno prakti?ki nepostoje?a telefonska komunikacija (FINE i ostalih) sa korisnicima-informati?arima** je nu?na, a bila bi skoro nepotrebna da su Web stranice kvalitetne. **III. Iskustva u praksi** 6. Tragi?no je re?eno pod 5. Trenutno prakti?ki nepostoje?a telefonska komunikacija (FINE i ostalih) sa korisnicima-informati?arima. A o?ito je da finini IT ljudi nemaju dovoljno **iskustva u praksi**. Volio bih vidjeti kako testiraju xml e-ra?una u FINI. Neka objasne **za?to ignoriraju cijele XML-ove - predlo?ke e-ra?una** - template - koji su osnovni npr za Bootstrap. Diskusija pojedinih tagova (varijanti 20 do 30 podataka e-ra?una) je, iako korisna, puno manje va?na. Zanimljivo je da su (prije puno godina u "Moj e-ra?un" !?) po?eli sa cijelim XML-ovima - predlo?cima e-ra?una, pa su odustali (i FINA i "Moj e-ra?un" - ne mogu vjerovati). Za mene je to siguran dokaz nedovoljno iskustva u praksi. Tako je Oracle Forms software lutao u web programirnju pa nitko vi?e ne radi nove projekte sa tim SW. Ali mi nemamo izbora jer imamo monopoliste. Ovdje je zanimljivo i ne?to ?to je problem na?ih a jo? vi?e EU ?inovnika : 1. e-ra?un je kao i ra?un na papiru tekst sa nazivima podataka u uglatim zagradama <> (XML oblik teksta) . Radi se o 20 do 30 podataka sa puno varijanti kako se formiraju. Imamo **hiljade stranica uputa za XML e-ra?una** (nazivi u uglatim zagradama ! - jedina razlika prema ra?unima za kruh i mlijeko) za korisnike-informati?are. Bilo bi dovoljno par desetaka stranica sa linkovima na tablice. Nitko to nije kvalitetno napravio. 2. Zanimljivo je FINA i EU (kao i sve banke kojima smo ikad slali tekstove sa podacima) tvrde da je XML e-ra?una sa redundantnim podatcima (sumama koje vidimo na ispisu svih ra?una) "dokument" a **bez redundantnih podataka nije "dokument"** - kao kad bi rekli da goli ?ovjek nije ?ovjek ako nema (fino) odijelo tj siroma?ni nisu ljudi, tj ugro?avaju nas tj treba ih pobiti (jer nemaju nepotrebne krpe = sume podataka). Pobiti po?iljatelje podataka (tj ne primati XML-ove) ako ne sadr?e nepotrebne sume je apsurd. Sumiranje podataka (u XML-u...i bilo kojih) je u IT kao popiti kavu. Dakle ZABRANITI SUME a podsticati oznake podataka kao u prilozima joppd-a. **Va?na je standardizacija oznaka podataka tj ?ta je koji iznos**. a trenutno je mutno : ?ifrarnici-prilozi joppd-a, hiljade stranica uputa za XML e-ra?una... **Po?iljatelj podataka treba odgovarati isklju?ivo za podatke** BUSINESS LOGIC tj sumiranja i standardizacija oznaka podataka i tko zna ?ta ?e sve raditi sa podacima moraju biti isklju?ivo posao zahtjevatelja podataka. Treba li se po?iljatelj podataka baviti statistikama, data miningom...tj aplikacijama zahtjevatelja na elementarnim podacima ? Pri?e pravnika i ekonomista (i primatelja-bogova zabu?anata na ra?un po?iljatelja podataka) o tome ?ta je dokument **trebaju se odnositi na ispis podataka** a ne na zaga?ivanje elementarnih podataka sumama i drugim redundantnim podacima. Znam da je ?inovnicima najmilije da netko drugi obavi posao a oni da gospodare, ali za dr?avu (sve nas) to je put u propast. 7. Zaokru?ivanje lipa koje Hrvatska i EU jo? uvijek nisu savladali bi trebalo egzaktno rje?iti. Ali EU je na dobrom putu : predvidjeli su podatak (tag) za zaokru?ivanje lipa koji trenutno zaobilaze dozvoljavaju?i ako se dobro sje?am 1 kunu razlika i bez taga. ?to zna?i ra?un od 3 kune mo?e grije?iti 1 kunu - je li to uop?e ra?un ? Pla?e nisu primali zbog razlika u lipama za koje nikad nisu dali uputu, a i u robnom i financijskom **nema uputa za zaokru?ivanje lipa (nije trivijalno) a bile bi nu?ne**. Pla?e u vezi sa to?kom I. : 8. Dokaz za?to ugovori o radu nisu isklju?ivo u netu ? 9. Dokaz za?to porez i prirez u pla?ama ne obra?unavamo kao doprinose ? Tj dovoljan je neto1 (nakon doprinosa), neto 2 nakon poreza i prireza ukinuti. 10. Dokaz ideje da se u pla?ama neka davanja dr?avi obra?unavaju na neto1 - sva davanja dr?avi bi se trebala obra?unavati na bruto pla?u ili mo?da bolje na neto pla?u ? Pozdrav, Slavko - Slavko Srako?i? dipl ing, tel +3851 091/586-7299 email slavkoss22@gmail.com <br /><br /><br /><br /> email gore je baziran na : U skladu sa Zakonom o sustavu strate?kog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/2017) (dalje u tekstu Zakon) : Za **MGPO** (Ministarstvo gospodarstva, poduzetni?tva i obrta) je 20.12.2019 Ernst & Young Savjetovanje d.o.o. izradio : ## Nacrt NPDTG NPDTG je Nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva, dalje u tekstu NPDTG ili Nacionalni plan. **Ciljevi NPDTG** su osigurati preduvjete za : 1. **optimalno iskori?tavanje digitalnih kapaciteta** u svim gospodarskim podru?jima 2. svim se poduze?ima, a posebice malim i srednjim, omogu?iti i olak?ati **pristup tehnologiji, znanju i iskustvu** ## 1. Moj prijedlog konkretnih projekata, aktivnosti i detalja aktivnosti Treba dodati u Nacrt NPDTG od 20.12.2019 : 1. Projekt Zakon ili pravilnik ili... (obvezuju?e sa kaznama !) za "**Identificiranje tvrtki koje su ZAISTA na tr?i?tu**". FINA, APIS... to sigurno nisu. Tvrtke koje nisu na tr?i?tu (npr porezna uprava) trebaju biti **DR?AVNE SLU?BE npr FINA, APIS (koje su trenutno na tr?i?tu)...** kojima dr?ava treba odre?ivati pla?e : koeficijente, vrijednost boda... i pratiti isplate pla?a. 2. Naizgled manje va?ne aktivnosti koji ako se ne propi?u i rije?e ?ine (velike ?) nepotrebne tro?kove gospodarstvu. Na primjer **nekvalitetne Web stranice uputa FINE i ostalih** za korisnike-informati?are projektante/programere programa za robno i financijsko knjigovodstvo za krajnje korisnike (nekvalitetne su i web stranice za krajnje korisnike). 1. Npr e-ra?un je kao i ra?un na papiru tekst sa nazivima podataka u XML obliku u kojem su nazivi u uglatim zagradama. To je 20 do 30 podataka sa dosta varijanti kako se formiraju. Ima nekoliko hiljada stranica uputa za XML prikaz ra?una (nazivi u uglatim zagradama ! - jedina razlika prema ra?unima za kruh i mlijeko) za korisnike-informati?are 2. **Trenutno prakti?ki nepostoje?a telefonska komunikacija (FINE i ostalih) sa korisnicima-informati?arima** je nu?na, a bila bi skoro nepotrebna da su Web stranice kvalitetne. Trenutno je korisnicima-informati?arima skoro nemogu?e zajedno sa informati?arima FINE, APISA... telefonskim razgovorom a ne samo emailovima unapre?ivati elektroni?ko dijeljenje informacija. 3. **Izabrani kvalitetni korisnici-informati?ari** bi, sa fininim IT osobljem popravili kvalitetu Web stranica uputa FINE i ostalih koje sada vi?e li?e na **potemkinova sela za neuke politi?are** a i o?ito je da finini IT ljudi nemaju dovoljno **iskustva u praksi**. 3. Novac: Prema Prilog 2. Nacrta NPDTG "Popis mjera i projekata/aktivnosti" bi plan bio ukupno cca 2 milijarde kn (270 miliona eura) za : 1. za Mjeru 1. Poduzetni?kie ideje : 783 miliona kuna (nejasno je za?to su napisali 782.553.333,33 kuna, i tako ?e dobiti najvi?e polovinu) 2. za mjeru 2. Razvoj novih posl.modela digitalnog gospodarstva 1.208 miliona kn 3. za mjeru 3. IT Obrazovanje 373 miliona kn 4. za mjeru 4. Kiberneti?ka sigurnost, za?tita i eti?no kori?tenje podataka 126 miliona kn 5. za mjeru 5. Digitalizacija i povezivanje usluga javne uprave za poduzetnike i gra?ane te osiguravanje dostupnosti javnih podataka 671 miliona kn Mislim da bi najva?nije bilo popravili kvalitetu Web stranica uputa i ono ?to bi skoro bilo nepotrebno da su Web stranice kvalitetne obaveznu telefonsku komunikaciju sa izabrani kvalitetnim korisnicima-informati?arima a i sa krajnjim korisnicima. ## 2. Obja?njenje prijedloga pod 1. i detalji aktivnosti Probleme koje sam naveo u nastavku treba presje?i (nare?enjem ako protivni nemaju dokaze tj da se ne ulazi u beskrajne rasprave sofizmima i tipa ja?i kva?i a um klade valja) pa se treba baviti najva?nijim ?ime se FINA i EU trebaju baviti a ne bave se dovoljno jer su se zapleli u sve to i u one tisu?e stranica uputa za e-ra?un : 20 do 30 podataka e-ra?una sa **dosta varijanti** kako se formiraju. **1. Za?to je va?no Identificiranje tvrtki koje su ZAISTA na tr?i?tu** **Primjer FINE :** 1. Za fiskalizaciju su napravili komercijalni (mjese?ni pau?al) program?i? "XML signer" koji obavlja manji dio posla, umjesto besplatnog programa "fiskalizacija" koji obavlja cijeli posao. Program "fiskalizacija" je morao napraviti svaki gospodarski subjekt koji radi za krajnje korisnike. Jo? i gore : upute su im bile kao i uvijek nekvalitetne pa da nije neki dobar ?ovjek objavio programe na inetu na?a firma bi vjerojatno propala. 2. Za e-ra?un je isto trebao program koji obavlja cijeli posao i bilo je jo? te?e ali smo i tu uspjeli ne propasti. Tu uzimaju mjese?ni pau?al od certifikata, ali i novi zli izum uz naplatu, a sve bi trebalo biti besplatno : preuzmu XML e-ra?una pa ga pokazuju korisnicima - tu imamo problem neto?nog ispisa koli?ina * cijena. 3. XML e-ra?una bi se trebao 1. **direktno slati kupcu** uz besplatno konzultiranje fininog servisa radi sigurnosti 2. **zatim automatski u?itati u ulazni ra?un** ?to mogu napraviti samo finini korisnici-informati?ari za krajnje korisnike. Fina na svojim web stranicama tu najva?niju aktivnost za e-ra?un niti ne spominje - ne mogu vjerovati da to uop?e ne znaju ? Gledanje ra?una SAMO na fininom siteu je sporedna aktivnost jer kupac krajnji korisnik mora ru?no unositi ulazni ra?un. Dakle FINA mora biti dr?avna slu?ba a ne mo?e biti na tr?i?tu i sve finine usluge osim iznimaka (aktivnosti koje ne trebaju svima) bi morale biti besplatne. Zanimljivo je da je, koliko se sje?am, porezna uprava svojevremeno napravila program?i? za hash niz znakova za RS obrazac kojeg je zamjenio XML jira (taj informati?ar je radio u FINI ! i nije mi htio objasniti njihove lo?e upute za fiskalizaciju - ipak se na?ao dobar ?ovjek koji je na inet stavio programe u PHP-u koje sam upogonio). Za XML jira tako?er treba niz znakova = jedinsveni identifikator (kao na? 11 znakovni OIB) ali to im se vi?e nije dalo raditi. Skinuo sam sa ineta java kod za taj GUID i kompajlirao i to radi ve? godinama. Ali izgubio sam jedan dan jer ne radim u java programskom jeziku puta koliko ima tvrtki korisnika-informati?ara u Hrvatskoj - to su izgubljeni ?ovjek mjeseci samo za sitnicu OIB jira. fiskalizacija i e-ra?un su puno ve?i gubitci vremena za gospodarstvo. Dakle nema ma?aka (politi?ari znalci i po?teni) i ?takori caruju. U nastavku sam opisao kako vidjeti /sprije?iti koliko su mi?i?i gricnuli. Zanimljivo je FINA i EU (i sve banke kojima smo ikad slali tekstove sa podacima) tvrde da je XML e-ra?una sa redundantnim podatcima (sumama koje vidimo na ispisu svih ra?una) "dokument" a **bez redundantnih podataka nije "dokument"** iako je sumiranje podataka u XML-u kao popiti kavu. Treba zabraniti takve ideje (neukih pravnika i ekonomista) koje vode u beskrajna dopisivanja finom zbog lo?e definiranih tagova i u nauku o zaokru?ivanju lipa koju Balkan i EU jo? uvijek nisu savladali. Ali EU je na dobrom putu : predvidjeli su podatak (tag) za zaokru?ivanje lipa koji ttrenutno zaobilaze dozvoljavaju?i ako se dobro sje?am 1 kunu razlika i bez taga ?to zna?i ra?un od 3 kune mo?e grije?iti 1 kunu - je li to uop?e ra?un ? Zanimljivo je da postoji tvrdnja da je **nepotreban kompletan XML e-ra?una tj predlo?ak** i da je dovoljan opis tagova (sa dosta gre?aka). Treba zabraniti takve ideje, jer se pokazalo da FINA uop?e ne testira kompletne XML-ove niti ih daje korisnicima. Dojava gre?aka je izrazito lo?a. Dovoljno je pogledati Bootstrap site na inetu da se uvidi koliko je to pogre?no. **2. Identificiranje tvrtki koje su ZAISTA na tr?i?tu i 3. novac: ** Iako sam informati?ar ne mogu razumjeti da IT osoblje npr FINE, APISA treba imati ve?e pla?e nego drugi stru?njaci. Ja sam specijalist za IT obra?un pla?a koliko je to mogu?e u na?im zbrkama pa ?u predlo?iti ono ?to mislim da je nezaobilazno. 1. Zadu?iti Zavod za statistiku da svaki mjesec izlista **popis pla?a na ruke ve?ih od 2 minimalne pla?e za rad** u svim strukama i u gospodarstvu i dr?avnim slu?bama (prije kredita, bez dnevnica i sli?no ?to bi se posebno propisalo i provjeravalo, imena tih ljudi mogu zadr?ati za sebe). Iz toga bi se radila statistika dr?avne slu?be - gospodarstvo i **korigirale pla?e Dr?avnih slu?bi u odnosu na gospodarstvo** (na koje se odnosi rad pojedine dr?avne slu?be) 2. Cijene npr ovog Nacrta NPDTG i svih studija bi trebale biti javno objavljene - **link u svakom dokumentu** pla?enom nekom izvan dr?avnih slu?bi. Fiskalizacija je ko?tala blizu 60 miliona kuna ili vi?e ? Koliko od toga za (koji, od koga) rad, koliko za (koju, od koga) opremu ? 3. Dr?avne slu?be bi trebale dokazati za?to se pla?e u ugovorima ne iskazuju **OBAVEZNO U IZNOSU NA RUKE** (IZNOS PRIJE KREDITA, neto ) 4. Dr?avne slu?be bi trebale dokazati za?to su uvedeni porez i prirez na neto nakon doprinosa tj za?to porez i prirez nisu doprinosi (na bruto ili na neto prije kredita) pa bi svi ra?unali tro?ak pla?a kao **suma_neta / (ili * ?) zbroj_stopa** kako je bilo prije poreza i prireza 5. Dr?avne slu?be bi trebale napraviti u Visual studiju (C#) **program za obra?un pla?a koji ?e besplatno downloadati sve firme u gospodarstvu**, a slu?it ?e za obra?un SVIH pla?a u dr?avi. Tj svi ?inovnici u svim dr?avnim i ostalim firmama imat ?e isti obra?un (koeficijente) a vrijednost boda mogu pove?avati samo oni koji su ZAISTA na tr?i?tu ili **propisane iznimke**. 6. Dr?avne slu?be bi trebale obu?iti IT osoblje firmi u gospodarstvu za prethodnu aktivnost - **besplatni inet kursevi **Visual studija (C#) i programa za obra?un pla?a i dostupnost na telefonu. 7. Dr?avne slu?be bi trebale kvalitetnim Web stranicama i inet kursevima **u?initi nepotrebnim RRIF i sli?ne prodava?e obja?njenja** ?ta to pi?e u (nekvalitetno pisanim) propisima. O?iti dokaz svega ?to sam gore naveo o nekvaliteti (ne)suradnje dr?avnih slu?bi sa gospodarstvom su : 1. prodava?i obja?njenja dr?avnih propisa (kako je mogu?e da uop?e postoje ?) 2. prakti?ki nepostoje?a telefonska komunikacija sa dr?avnim slu?bana 3. nekvalitetne Web stranice dr?avnih slu?bi ## Prilog 1: Prema Nacrtu NPDTG od 20.12.2019 **Hrvatska 2019 g. zaostaje za EU** prosjekom u sljede?em : 1. poslovni modeli za male i srednje poduzetnike 1. dijeljenje pozitivnih iskustava i primjera primjene dobrih poslovnih praksi i novih modela. 1. informacije o dostupnim izvorima financiranja : pojednostavniti procese i u?initi ih razumljivijim korisnicima. 1. elektroni?ko dijeljenje informacija 1. digitalne javne usluge za poduze?a 1. kori?tenje unaprijed ispunjenih obrazaca 1. kompletnost usluga dostupnih na internetu 1. Hrvatska ima 4,7% osoba s diplomom iz podru?ja IKT (EU prosjek 3,5%) ali aposleni stru?njaci u podru?ju IKT-a su ispod EU prosjeka : mu?karci 3,3% (EU prosjek 3,7%), ?ene 0,9% (EU prosjek 1,4%) $tmp_imgpath=J:\awww\www\zinc\img\img_big\fit.jpg